Karneval ili poklade u Hrvatskoj

Objavljeno: 25.01.2013 | Teme: Maškare Tradicija
Karneval ili poklade u Hrvatskoj

Hrvatski jezik karneval naziva i “pokladama”, što dolazi od starohrvatskog glagola “klasti” -prerušavati se. Običaj poklada rasprostranjen je po čitavoj Hrvatskoj, od panonskog i dinarskog do jadranskog područja, a svaki kraj nosi i svoje specifičnosti, kako u običajima, tako i u hrani koja se u to vrijeme obilno priprema i troši.

 

 

 

 

Tradicijska hrana-Krafne i krpice s kiselim zeljem u Zagorju, kobasice, buhtle, štrudle i pogaćice s čvarcima u Slavoniji, kroštule s bademima, smokvenjak, presnac od mladog ovčjeg sira i kolači od maruna u Kaštavini i Ćićariji, te fritule i kroštule u splitskoj regiji. U Hrvatskoj su uz poklade vezani i mnogobrojni narodni običaji, uglavnom usredotočeni na spaljivanje tzv. “princa karnevala”, lutke od slame i krpa koja smrću plaća za sve ljudske grijehe i sve zlo koje se dogodilo u protekloj godini.

 

Karneval u OPATIJI ima jake korijene. Oni potječu iz doba kada su glavni predstavnici bili zvončari, ljudi koji su se na kraju zime oblačili u krzna, na glavu stavljali kape s rogovima od divljači i oko pasa zavezivali velike zvonce i išli okolo u grupama tjerajući tako Turke. Iz toga se da izvesti da taj običaj datira negdje iz 1511. g. kada je i bila zadnja i najveća borba s Turcima na Grobničkom polju.

 

RIJEČKI karneval, jedan je od najosebujnijih karnevala u Europi i od milja nazvan peto riječko godišnje doba. Osim dječje karnevalske povorke i maškaranog relija ”Pariz-Bakar” tradicionalno se u Rijeci održava i međunarodnu povorku koja prolazi centrom Rijeke.

 

Na području SREDNJE DALMACIJE za vrijeme karnevala ili “krnjevala” odigravaju se posebne, prigodne igre turske vladavine.

 

SPLITSKI karnevali nekada su se odigravali po gradskim i plemićkim palačama i u kazalištu, a kraj bi se slavio velikim vatrometom. Split je bio poznat i po raskošnim feštama te po svečanom, bogatom osvjetljenju s neizbježnim fritulama i kroštulama.

 

LASTOVO je poznato kao otok karnevala, a tu se on naziva poklad. Prema predaji, gusari su pri napadu na Korčulu poslali na Lastovo glasnika s porukom da se stanovnici predaju jer će ih inače sami pokoriti. No, Lastovljani hrabrog srca naoružali su se i krenuli u napad, a na molitve sv. Juri oluje raspršiše gusarske brodove. Nesretni glasnik je uhvaćen i, za porugu, proveden kroz selo na magarcu.

 

I u DUBROVNIKU je tradicija poklada duga; seže još u 14. stoljeće. Karnevalsku povorku nekada su činili muškarci i žene odjeveni u tradicijsku nošnju koji bi za kneza plesali kola, izvodili troskoke i zabavljali se uz vesele zvuke trube i svirala. Od 20. stoljeća karneval se seli u zatvorene prostore bogataških kuća gdje bi se pod maskama plesalo do duboko u noć i uživalo u kneževu vinu i slasticama poput rožate.

 

SAMOBORSKI fašnik je najveći i najstariji u kontinentalnom dijelu Hrvatske; prvi fašnik slavilo se 1827. godine. Na Fašniku u Samoboru, posebno od 1860. godine, prisutna je kritika općedruštvenih i političkih prilika u Samoboru, ali i šire. U fašničke vikende u Samobor se slijevaju tisuće vozila dnevno. Ovaj, danas veliki turistički događaj završava spektakularnim spaljivanjem Fašnika na trgu. Po običaju u utorak prije Pepelnice spaljuje se Fašnik ili Krnjo, nakon čega slijedi “koncert pepela” koji obilježava početak posta.

 

Izvor: www.os-slatine.skole.hr